Ambasadorov blog

Dobrodošli na moj blog

03.03.2010.

Hapšenje dr Ganića

Britanska ambasada primila je brojne izraze zabrinutosti nakon hapšenja dr Ejupa Ganića, 1. marta u Londonu, na osnovu inicijalnog zahtjeva Republike Srbije za izručenje. Ova izjava objašnjava pravnu situaciju.
Dr Ganić se 1. marta pojavio pred Osnovnim sudom Westminster-a. Vlasti Srbije sada moraju dostaviti potpunu dokumentaciju kojom će podržati svoj zahtjev za izručenje. Po britanskom Zakonu o ekstradiciji iz 2003. godine, ovu dokumentaciju sudija mora primiti najkasnije 45 dana od dana hapšenja. Po prijemu dokumentacije, sud će odrediti datum za saslušanje o izručenju, na kojem će sudija odrediti da li postoje ikakve prepreke za izručenje.
 
Kako je slučaj sada pred sudom, bilo bi neprikladno davati dalje komentare u ovom trenutku.
 
Britanska ambasada želi naglasiti da hapšenje dr Ganića ni na koji način ne predstavlja bilo kakvu diplomatsku ili političku izjavu od strane Britanske vlade, kao ni stav Britanske vlade o dešavanjima u prošlosti. Ovdje je u pitanju ispunjavanje zakonskih obaveza pravosudnih organa Velike Britanije u skladu sa zakonom Velike Britanije.
05.11.2009.

Uticaj klimatskih promjena

Koncept klimatskih promjena je teško shvatiti. Ovaj problem može nam izgledati dalek, kao nešto što utiče na daleke ledene vrhove i misteriozna kretanja plime i oseke. Uticaj klimatskih promjena je dalekosežan i nije ga jednostavno objasniti u uobičajenim vremenskim rasponima kojima se najčešće služimo - godinama ili dekadama. Ponekad se čak i našalimo pa kažemo da bi bilo bolje da imamo toplija ljeta.


Prošle sedmice Britanska vlada načinala je pokušaj da približi problem klimatskih promjena. Britanska vlada zadužila je stručnjake da izrade kartu svijeta koja bi jasnije prikazivala sliku svega onog što rizikujemo zbog klimatskih promjena. Ovu kartu možete vidjeti na web stranici ambasade, http://ukinbih.fco.gov.uk/en/working-with-bosnia/global-priorities/act-on-copenhagen-launch. Karta prikazuje posljedice koje mogu nastati usljed prosječnog povećanja globalne temperature za 4ºC. Posljedice su veoma snažne, uključujući i one po Evropu gdje će doći do velikih suša i nestašice vode,  ozbiljnih poljoprivrednih problema i većeg broja šumskih požara.


Zbog svega toga Evropska unija je postavila sebi za cilj da pokuša ograničiti koncentracije izduvnih gasova iz staklenika na nivo koji bi prosječnu globalnu temperaturu držao ispod 2ºC. Većina studija sugeriše da bi se zadržavanjem povećanja temperature ispod ovog nivoa izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena.


Britanska vlada pokušava osigurati veliku diplomatsku podršku potrebi za sadržajnim sporazumom o klimatskih promjenama koji bi trebalo donijeti na predstojećoj konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, a koja će se održati u decembru u Kopenhagenu. Ja sam se sreo sa ministrom vanjske trgovine, Mladenom Zirojevićem, kako bih razgovarao o ovom problemu i predao mu uokviren primjerak karte koju je izradila Britanska vlada. Razgovarali smo o značajnim potencijalima za razvoj obnovljivih izvora energije koji postoje u Bosni i Herzegovini, poput hidroelektrične energije koja je već dobro razvijen sektor u BiH.

19.06.2009.

Kids Festival

17.juna posjetio sam Kids Festival u Sarajevu. Britanska ambasada imala je štand postavljen na Festivalu i neko vrijeme sam razgovarao sa djecom koja su ga posjetila. Naučio sam mnogo o njihovom načinu razmišljanja: većina dječaka željeli bi postati policajci (što možda ima neke veze sa policijskim štandom na Festivalu), a većina djevojčica bi željele raditi na televiziji. Najpopularniji engleski fudbalski tim među mladim Bosancima je Manchester United, a izgleda da je najpopularniji engleski fudbaler još uvijek David Beckham. Sva djeca su znala jako puno stvari o Ujedinjenom kraljevstvu.

Posjetio sam i neke od radionica. Po prvi put u životu sreo sam se sa jednim balon-arhitektom. Podsjetio sam se kako se okreće tanjir na štapu, a jednoj grupi djece sam pročitao priču o krokodilu vegetarijancu koji živi u Parizu.

Na Festivalu je vladala fantastična atmosfera prepuna energije i entuzijazma. Tema Kids Festivala bila je “Svi različiti, svi jednaki” što je vrlo bitna poruka u zemlji u kojoj su političke i etničke podjele jš uvijek prisutne, čak i u obrazovnom sistemu. Ovim podjelama nije bilo ni traga na Kids Festivalu gdje su djeca iz cijele zemlje došla kako bi se dobro provela.

Više fotografija potražite na www.flickr.com/photos/ukinbih

29.05.2009.

Mali Britanski ambasadori na jedan dan

Ova avantura je počela od autobuske stanice. Inajda je malo kasnila, pa smo Harun, Selma i ja čekali. U autobusu, prema putu za Sarajevo, smo pričali, smijali se i pjevali. Ispred autobuske stanice nas je dočekao veliki džip i Audi crni, auto u kojem se vozi Britanski ambasador. Imali smo čak i svoje vozače, bila sam baš kao pravi ambasador.

Došli smo u Britansku ambasadu i tu nas je Ambasador toplo pozdravio. Ušli smo u njegovu kancelariju i razgovarali. Ambasador se čini veoma drag i dobar čovjek. Do 11h obišli smo obe zgrade ambasade kako bismo znali koje odjele ima i šta tu ljudi tu rade. Upoznali smo komercijalni odjel, odjel za vize, projekte i još mnogo toga. Tu sam se, takođe, osjećala veoma važnom, jer su me svi pretstavljali kao ambasadoricu i šeficu, bilo je nezaboravno.

U 11h imali smo sastanak sa Selmom Cikotićem, ministrom odbrane BiH. Bilo nam je mnogo ugodno. Ministar odbrane je veoma ljubazan i nasmijan. Pričao nam je i o svom privatnom životu. Saznali smo da Britanski ataše ima 20 različitih uniformi, dok naš ministar je nekad imao 7.

Svi smo se prijatno iznenadili kada smo čuli kako Britanski ambasador razumije i govori naš jezik. Naša konverzacija je bila i na engleskom i na bosanskom jeziku. Nakon izlaska sa sastanka naše iznenađenje je još više poraslo. Tu su nas čekali novinari, razni mediji kako bi uzeli naše izjave. Svi novinari su slikali na sve strane, i pred svima njima Šejla Švraka kao ambasadorica morala je odgovarati na pitanja. To je bilo nevjerovatno.

Poslije toga smo otišli na predavanje o Nacionalnom vojnom muzeju u Velikoj Britaniji.

Onda smo otišli svi zajedno u Ambasadorovu rezidenciju na ručak. Pokazao nam je svoj veliki vrt, koji je prekrasan. Žao nam je što je bilo ružno vrijeme i nismo mogli ručati u vrtu. Na ručku nam je bilo super, tu smo se baš družili sa Ambasadorom i pričali o svemu. On ima malu kćerku Rebeku, ali je nismo upoznali, jer je bila u školi.

Ambasador je zaista dobar domaćin i lijepo nas je ugostio. Pošto smo se tu malo više zadržali, morali smo velikom brzinom otići na aerodrom da vidimo šta sve neko mora proći kada želi otići iz BiH avionom. I to nije bilo samo to, upoznali smo Baby, to je jedan presladak pas. Baby nije običan pas, on vojsci služi u pronalasku eksploziva ili droge. Malo smo se s njim igrali, a potom smo za kraj i oproštaj otišli u Plavu prizmu na sok.

To je bio jedan nevjerovatan dan, koji će meni i mojim prijateljima sigurno ostati u sjećanju. Baš je bilo super biti 1 dan AMBASADOR.

Osnovna škola „Edhem Mulabdić“, Zenica
Učenici V razreda:
- Šejla Švraka
- Selma Mašić
- Harun Salkica
- Inajda Karić

Slike su dostupne na www.flickr.com/photos/ukinbih

12.05.2009.

Posjeta Goraždu

16. aprila posjetio sam Goražde kako bi učestvovao u javnoj debati o evropskim integracijama koju je organizovao Ured EUSR-a u BiH. Sa zadovoljstvom sam otišao u svoju prvu posjetu Goraždu – gradu koji je mnogo toga podnio tokom konflikta, ali koji je izgledao prekrasno tog toplog proljetnog dana. Za vrijeme kratkih stanki u zvaničnom programu našao sam vremena da napolju popijem kafu i da se divim prelijepoj lokaciji Goražda te pogledu na bistru plavu vodu rijeke Drine.

Debata je bila na temu upravljanja otpadom, što samo po sebi možda ne zvuči interesantno, ali dok sam istraživao ovu temu, spoznao sam koliki je zapravo ovo izazov za zemlje širom Evrope. Kako je evropsko društvo postajalo bogatije, količine otpada su se uvećavale. Ovaj trend treba preokrenuti, a vezu između ekonomskog rasta i povećanja količine otpada treba prekinuti. Zemlje EU se sve više bave pitanjima stvaranja i promovisanja novih, ekološki prihvatljivih metoda upravljanja otpadom baziranim na principima poput smanjenja proizvodnje otpada, recikliaže i ponovnog korištenja prerađenog materijala, te unapređenje metoda konačnog odlaganja otpada. U Goraždu sam posjetio i fabriku ”A&S” koja obavlja pionirski posao i od reciklaže plastičnih boca stvara održivu komercijalnu aktivnost.

Debata o odlaganju otpada privukla je dosta zainteresovanih i izazvala diskusiju među predstavnicima nevladinih organizacija, vladinih zvaničnika, medija i javnosti. Po mom mišljenju, ove debate nose dvije važne poruke. Prvu, o prirodi EU. Veoma često beneficije koje se stiču članstvom u EU predstavljene su velikim apstraktnim terminima – sigurnost i prosperitet. I naravno da su oni od ogromnog značaja, ali je važno shvatiti da članstvo u EU ima i praktičan uticaj na naš svakodnevni život u oblastima kao što su odlaganje otpada, zdravstvo i zdravstvena zaštita, te standardi očuvanja okoliša. Nadam se da će ova debata, fokusirana na tako konkretno i praktično pitanje, povećati nivo svijest građana o ovom pitanju.

Druga važna poruka debate je da će buduće članstvo u EU imati uticaj na sve ljude u BiH i da zato svi građani BiH trebaju biti uključeni u ovaj proces. Članstvo u EU ne treba biti samo posao onih na najvišim vrhovima vlasti. Političari, mediji, NVO i javnost – svi se trebaju uključiti u opću debatu, isto kao što su, u manjem obimu, svi oni u Goraždu bili uključeni u debatu o upravljanju otpadom.

U posjeti fabrici za reciklazu plasticnih boca U obilasku Gorazda Debata o upravljanju otpadom
03.04.2009.

Ambasadin prijem u Banja Luci

Veći dio osoblja  Britanske ambasade  31. marta je  posjetio Banja Luku. Svake godine Ambasada održava prijem u Banja Luci za naše partnere i kontakte u Republici Srpskoj. Prijem je okupio veliki broj gostiju i bila je to jedna od onih lijepih prilika koje mi pokazuju koliko je Ambasada uključena u rad u Bosni i Hercegovini. Gosti su bili predstavnici Vlade, opozicije, medija, civilnog društva, poslovne zajednice kao i međunarodne zajednice. Tokom dana, uposlenici Ambasade su bili zauzeti sastancima u cijeloj Banja Luci sa ljudima iz različitih organizacija. Za mene, bila je to prilika da čujem  nešto više  o uspješnim projektnim aktivnostima sa partnerima u RS i širenju ulaganja od strane britanskih kompanija. Uvijek mi je zadovoljstvo kada sam u Banja Luci popiti odlično pivo jer u isto vrijeme osjećam da obavljam  i patriotsku dužnost  s obzirom da je Banjalučka pivara  investicija Ujedinjenog kraljevstva.
U decentraliziranim zemljama posebno je važno da Ambasade ostaju u kontaktu sa svim nivoima vlasti. Ambasada ima stalni ured u Banja Luci koji usko sarađuje sa vlastima i institucijama Republike Srpske. Ja također redovno posjećujem Banja Luku jer nema boljeg način  da se razumije bilo  koje  političko  viđenje   nego da se  ono  čuje direktno i lično.

13.03.2009.

Chevening program

Tokom moje diplomatske karijere, jedna od aktivnosti u kojoj sam najviše uživao je rad na Chevening programu britanske vlade koji obezbjeđuje stipendije za mlade ljude iz cijelog svijeta koji žele da svoje postdiplomske studije završe u Velikoj Britaniji. Stipendije se finansiraju preko Britanskog savjeta iz fondova Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije. Cilj je da stipendije dobiju oni koji imaju najviše potencijala da daju pozitivan doprinos svojoj zemlji, ne samo u polju politike (iako su bivši Chevening stipendisti postali i premijeri), nego i u cijelom spektru djelatnosti.

U Bosni i Hercegovini, više od 80 mladih građana ove zemlje studiralo je u Velikoj Britaniji u sklopu Chevening programa. Ove sedmice ja sam bio domaćin prijema za bivše Chevening stipendiste i bio sam iznenađen dugim spiskom područja u kome su Chevening stipendisti sada aktivni - poslovno područje, zatim vladin sektor, akademski rad, mediji, te civilno društvo. Otkrio sam također da su neki od prisutnih bivših stipendista osobe koje sam već sreo tokom svakodnevnog rada sa donosiocima odluka u Bosni i Hercegovini. Još jednom sam se uvjerio da program u Bosni i Hercegovini ostvaruje svoje ciljeve i da ima stvarni i pozitivni uticaj na budući razvoj ove zemlje. Svi koji su zainteresovani za prijavljivanje za stipendiju trebaju znati da proces prijavljivanja obično počinje u januaru, a mi ćemo to i objaviti u svim medijima u BiH (kao i na web-stranici ambasade).

U Bosni i Hercegovini, bivši Chevening stipendisti su se udružili u jako i aktivno Alumni udruženje. U mnogim zemljama, takva udruženja su uglavnom tijela za društvene funkcije ili održavanje kontakata, dok je u Bosni i Hercegovini, na moju radost, udruženje Chevening Alumni, otišlo i korak dalje, te postalo značajna i uticajna organizacija koja aktivno i efikasno radi na, prije svega, pronalaženju boljih procedura za priznavanje međunarodnih diploma u BiH.

Ovo je važan posao koji Britanska ambasada u Sarajevu potpuno podržava. Mislim da je zaista tragično kada čujem o slučajevima visoko obrazovanih studenata iz BiH sa impresivnim kvalifikacijama sa priznatih i poznatih stranih univerziteta koji po dolasku u BiH otkriju kako moraju polagati dodatne ispite ili u cijelosti prevoditi svoje teze kako bi njihove diplome bile priznate. Malo je reči da to nije fer, nego je ujedno i štetno za BiH jer odbija mlade ljude sa kvalifikacijama stečenim u inostranstvu od rada u javnom sektoru ili na državnim univerzitetima.

Chevening Alumni udruženje u BiH već usko sarađuje sa novo uspostavljenim Centrom za informisanje i priznavanje dokumenata u oblasti visokog obrazovanja čiji mandat uključuje davanje preporuka za priznavanje diploma stečenih van granica Bosne i Hercegovine. Nadam se da će se postići brzi napredak ka uspostavljanju boljih sistema priznavanja međunarodnih kvalifikacija, jer je sam po sebi važan, ali će ujedno i pomoći da Bosna i Hercegovina primjeni šire evropske standarde i dostigne osnovne ciljeve Evropske Unije u uklanjanju prepreka za jedinstveno tržište kako rada, tako i visokog obrazovanja.

14.01.2009.

Situacija u Gazi

U BiH, kao i u Velikoj Britaniji, postoji velika zabrinutost zbog dešavanja u Gazi. O ovom pitanju razgovarao sam na brojnim sastancima sa bosanskim političarima i zvaničnicima i bio sam zatečen time kako je veliki broj ljudi kojima je užasna situacija u Gazi pobudila bolna sjećanja na patnje ove zemlje u periodu od 1992-95.
 
Od početka izrealskih vojnih aktivnosti u Gazi, britanski premijer i ministar spoljnih poslova javno su pozivali na hitni prekid vatre, na omogućavanje pristizanja hitne humanitarne pomoći u oblast Gaze i sprečavanje ilegalne dostave oružja u Gazu. Britanska vlada se unutar svih relevantnoh međunarodnih tijela, uključujući EU i UN, aktivno zalaže za pružanje veće podrške potrebne za ispunjenje ovih ciljeva. Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1860, usvojena nedavno u Njujorku, je važan korak koji jasno poziva na hitan i dugotrajan prekid vatre koji bi potom vodio do potpunog povlačenja izraelskih snaga iz Gaze. Ova rezolucija osuđuje sve oblike terorizma.
 
Velika Britanija je također uključena u nastojanja da se poboljša očajna humanitarna situacija u Gazi. Od početka konflikta, Velika Britanija je odvojila dodatnih 10 miliona funti humanitarne pomoći.
 
Britanski ministar vanjskih poslova, David Miliband, konstantno ističe da istovremeno dok se međunarodna zajednica s pravom usredočava na trenutni sukob, od ključne važnosti je i rad na dugoročnom problemu koji je i doveo do sukoba. To podrazumijeva nastavak i jačanje međunarodnih nastojanja da se postigne trajno političko rješenje koje bi donijelo sigurnost i pravdu i Izraelcima i Palestincima. Vlada Britanije vidi rješenje u vidu dvije demokratske države, Izraela i Palestine, koje žive u miru jedna do druge sa bezbjednim i priznatim granicama. U trenutnim kritičnim uvjetima, neophodno je održati ovu sliku. David Miliband je u svom obraćanju Predstavničkom domu 12. januara jasno predstavio stavove Vlade Velike Britanije rekavši: „Mir doprinosi i Izraelcima i Palestincima; rat ubija i jedne i druge. Suđeno im je da žive jedni do drugih. To mogu učiniti živeći kao neprijatelji ili komšije. Naša predodređenost je da im pomognemo u postizanju ovog drugog.“

05.01.2009.

Vještine pregovaranja u okviru EU

U prostorijama Britanskog savjeta (British Council) u Sarajevu, 18. decembra, prisustvovao sam proslavi povodom završetka programa obuke u vještinama pregovaranja organizovanom za bosanske državne službenike. Cilj ovog projekta je da pomogne u pripremama bosanskih službenika za značajan posao koji im predstoji pri pregovaranju o uslovima pristupa Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, te najzad pri pregovaranju u ime BiH kada ona postane punopravni član EU.

Ovaj projekat finansiralo je Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije, a proveo ga je ured Britanskog savjeta. Fokusiran je na jedan od najvažniji prioriteta britanske vlade kada je u pitanju BiH, a to je pružanje pomoći BiH na njenom putu ka prijemu u Evropsku uniju.

Prije ove pozicije radio sam u Bugarskoj i Češkoj republici, zemljama koje su završile proces pristupa EU i sada su njeni punopravni članovi. Siguran sam da će se isto desiti i sa BiH u dogledno vrijeme. 

Jedna stvar koju sam naučio je da svaka zemlja koja prolazi kroz proces pridruživanja Evropskoj uniji treba dvije stvari. Prvo, jaku političku volju njenih lidera koja će ih provesti kroz dug i naporan proces reformi. Drugo – a u ovom je i bit ovog projekta – snažan kadar kvalifikovanih i obučenih službenika koji mogu provoditi u djelo detaljan praktičan rad na pregovaranju o uslovima pristupa, usvajanju acquis communitaire-a Evropske unije i osiguranju njegove provedbe.

Učesnici ove obuke došli su iz 17 različitih institucija i time je pokriven dobar dio administracije. Ohrabrili su me mnogi pozitivni komentari učesnika o značaju obuke koju su upravo prošli. To me je ostavilo u uvjerenju da je finansiranje ovog projekta bila značajna investicija u budućnost BiH.

05.01.2009.

Paulina Irby

Dok sam prije mog dolaska ovdje proučavao Bosnu i Hercegovinu u jednoj knjizi istorije pročitao sam nekoliko rečenica o Britanki po imenu Paulina Irby koja je krajem 19. vijeka u Sarajevu osnovala školu za djevojke i njome rukovodila. Ta priča mi je bila interesantna, ali nisam bio u mogućnosti saznati više o tome. Onda sam 16. decembra bio pozvan da prisustvujem kratkom pomenu koji je održan na njenom grobu na jednom sarajevskom pravoslavnom groblju. To je prekrasno očuvan grob, koji održava mala grupa žena koje se još uvijek sjećaju i vrednuju rad gospođice Irby. Nakon tog pomena, zainteresovalo me je šta je to inspirisalo ovu Britanku da u to vrijeme dođe živjeti i raditi u Sarajevu, pa sam na internetu pronašao jedan nevjerovatan članak o njoj. Paulina Irby putovala je širom Evrope (i jednom prilikom je čak uhapšena od strane austrijske policije pod sumnjom da je pristalica panslavizma). Njeno iskustvo nadahnulo ju je da 1869. godine u Sarajevu osnuje školu za djevojke kojom je potom upravljala od 1871. do 1911. godine. U to vrijeme ona je bila pionir obrazovanja žena u Sarajevu. Tokom ustanka protiv Otomanske vladavine 1875. godine, prikupljala je novac za pomoć izbjeglicama. To je izuzetna priča o izuzetnoj ženi, a portret na njenom nadgrobnom spomeniku zasigurno odaje utisak impresivne osobe, baš poput njene dobre prijateljice Florence Nightingale. Drago mi je da se u Sarajevu još njeguje uspomena na nju, i kroz očuvanje njenog groba i kroz ulicu u centru Sarajeva koja nosi njeno ime.


Stariji postovi

Ambasadorov blog
<< 03/2010 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031

MOJI LINKOVI

UK in BiH PHOTOS

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
14977

Powered by Blogger.ba